KLUB HOKEJA NA LEDU
ICE HOCKEY CLUB
MEDVEŠČAKMLADI
KHL Medveščak Mladi // EBEL
Facebook Instagram YouTube Twitter

Brandon Buck: Imamo momčad s pobjedničkim karakterom

Intervju 28.08.2012.
Brandon Buck: Imamo momčad s pobjedničkim karakterom
Napadaču Medvjeda Brandonu Bucku ovo će biti premijerna sezona u EBEL-u, ali mladi Kanađanin već je sasvim dobro upoznat s ovom prestižnom regionalnom ligom. U juniorskim danima, kada je igrao za Guelph Storm, puno se naslušao o Europi i EBEL-u. Svaki dan je u svlačionici slušao zanimljive priče svog najboljeg prijatelja iz Austrije Rafaela Rottera koji posljednjih pet sezona igra za Vienna Capitalse i koji je jako dobro upoznat s EBEL-om i njegovom kvalitetom.
 
- Teško je kada nisi draftiran i nemaš potpisan NHL ugovor koji bi ti pružio priliku da zaigraš u najjačoj hokejskoj ligi na svijetu. Rotter mi je ispričao samo dobre stvari o EBEL-u, da je jako kvalitetna liga. Kasnije sam isto čuo i od ostalih prijatelja koji igraju ovdje. Stoga, već sam tada sa 19, 20 godina počeo razmišljati o odlasku u Europu i o EBEL-u. Imao sam osjećaj da u Sjevernoj Americi neću dobiti onu šansu koju bih ja želio. Naime, iako sam napadač, većinom su mi bile povjerene obrambene uloge. To se promijenilo prošle sezone kada sam zaigrao u Norveškoj, a što mi je i bio najveći cilj kada sam dolazio u Europu.
 
Čemu težite ove sezone u dresu Medveščaka?
 
- Hokej igram profesionalno četiri godine, ali sam još uvijek mladi igrač, imam 24 godine. U Medveščaku ima dosta igrača protiv kojih sam igrao u Sjevernoj Americi, koji su igrali u dobrim ligama i imaju iskustva. Ovdje sam došao da bih od njih učio. Želim napredovati najviše što mogu, formirati se u kvalitetnog igrača, a onda se možda jednog dana vratiti igrati u Sjevernu Ameriku što mi je velika želja.
 
Medveščakova Devetka za sebe kaže ''nisam tip igrača koji će osvojiti navijače nekim ekstra atraktivnim potezima, ali ću u svakoj utakmici ostaviti srce na ledu''. Ipak, vjerujemo da će navijače osvojiti još nekim kvalitetama.
 
- Najveća mi je prednost klizanje. Uvijek sam bio jako dobar i samouvjeren klizač. Upravo mi se zbog toga i sviđa igrati u Europi jer su dimenzije leda veće i imaš više prostora za klizanje. Kada sam igrao za juniore, imali smo jedno klizalište velikih dimenzija. Uživao sam na njemu. Moja druga ''snaga'' je ta što sam igrač koji može igrati na svim pozicijama.
 
Sezona još nije počela. Ali tijekom kolovoza odigrali ste pripremne utakmice s dva EBEL kluba, s Villachom i Innsbruckom, a u srijedu vas u Ledenoj dvorani Doma sportova u 18:15 čeka i ogled s Olimpijom. Sigurno ste sada i iz prve ruke dobili bar malu sliku kako će izgledati EBEL i što vas čeka.
 
- Prema ovome što sam vidio bit će ovo dobra liga. I Villach i Innsbruck su dobre momčadi. Bili su to dobri ispiti za nas. Vjerujem da će liga biti konkurentna tijekom cijele sezone i da će biti puno momčadi koje će htjeti završiti na prvom mjestu. Naš cilj se ne razlikuje od cilja drugih klubova, želimo pobjeđivati i osvojiti prvenstvo. Kada bih rekao da ćemo pokušati osvojiti recimo treće mjesto, lagao bih jer svaki tim želi osvojiti prvo mjesto. S tim planom uvijek ulaziš u sezonu. Vjerujem da imamo karakter pobjedničkog tima, imat ćemo i dubinu te dobre četiri linije.
 
Koji je recept za dolazak na vrh?
 
- Najbitnije je da igramo našu igru i da odradimo na ledu ono što nam trener kaže. Momčad smo koja igra sjevernoameričkim stilom, više fizički hokej, i zato ćemo na ledu uvijek davati svoj maksimum za pobjedu i dobar rezultat. Zbog toga je tim bio uspješan prošle sezone, a nadam se da će biti i ove. Imamo momčad koja može zabiti golove, ali i momčad koja će prilike stvarati iz obrambene zone. Ako ćemo dobro odrađivati zadaće u D-zoni i biti brzi u D-zoni, mislim da ćemo kreirati puno šansi u napadu jer imamo jako brzu momčad. Nismo tim koji će doći u neutralnu zonu, napraviti pet, šest dodavanja i zabiti lijep gol.
 
Da Medvjedi imaju pobjednički mentalitet i da su žedni pobjeda pokazali su na Bledu gdje su osvojili Ljetnu ligu Rudi Hiti. Dobra uvertira za 2012./2013.
 
- Odličan turnir. Bilo je jako dobro, a kako i ne bi kada smo osvojili prvo mjesto. Uvijek je super kada pobijediš, makar se radilo i o pripremnim utakmicama. Najviše sam uživao igrajući protiv Stavangera jer je prošle sezone u Norveškoj moj tim izgubio svaku utakmicu koju je igrao s njim, i još smo ih dobili.
 
Trener Marty Raymond je bivši policajac. Osjeti li se to na ledu?
 
- Raymond je osoba s kojom lako možeš razgovarati i svi ga poštujemo kao trenera. Svaki dobar trener zna ocijeniti kada se može našaliti s igračima, a kada je vrijeme za rad, kada mora biti ozbiljan i strog.
 
Je li prestrog?
 
- Zna biti strog, svakako, ali za sad nije bio prestrog jer nije bilo potrebe. No, vjerujem da će tijekom sezone doći i taj trenutak kada će trebati biti stroži prema nama. Takav odnos igrača i trenera je uobičajen i samo potpuna usredotočenost i međusbno poštovanje može donijeti dobar rezultat.
 
Prva misao koja nam pada na pamet kada netko spomene Kanadu je hokej na ledu. U Kanadi najvjerojatnije svaki klinac za prvi rođendan na poklon dobije hokejsku palicu. Još ako su oba roditelja trenirala hokej kao Brandonovi...
 
- Ne samo mama i tata, već i ujak, Bill Armstrong, koji je profesionalno igrao hokej 14 godina. Obožavao sam ići na njegove utakmice. Uvijek sam ga idealizirao i bio ponosan na ono što je napravio tijekom profesionalne karijere.
 
Tko je bio bolji u hokeju, mama ili tata?
 
 - Mama je bila bolja. Tata je prestao igrati u juniorskim danima. Mama je čak, kada sam bio mali, imala priliku zaigrati i za kanadsku reprezentaciju, ali zbog trudnoće je morala odbiti poziv. Sve što sam naučio o hokeju, naučio sam od nje. Tijekom odrastanja najviše je otac taj koji je kompetitivan i koji te gura naprijed. No, ne i u mojoj obitelji. Moj tata nije takav. Njegov savjet je uvijek bio da se zabavim na ledu. Mama je pak imala sasvim suprotne savjete. Uvijek me je poticala da isprobavam drukčije stvari na ledu, da zabijem gol...
 
Osim na ledu, trenirali ste i hokej na rolama te sa 15 godina nastupili za reprezentaciju, trenirali ste i nogomet, volite golf, ali vam ne ide baš najbolje.... Što se još krije u Medveščakovom dresu s brojem 9?
 
- Obožavam vodene sportove.
 
I ribolov?
 
- Ne baš. Nisam strpljiva osoba. Kada bih svaki put, kada bih bacio mamac, ulovio ribu, onda bih ga obožavao, ovako ne. (smijeh) Nije mi gušt sjediti na brodu šest sati i upecati samo jednu ribu ili ni jednu.
 
Od prošle godine, za vrijeme ljetne pauze, radite u hokejskom kampu kao trener budućim hokejašima.
 
- Uh, uopće nije lako biti trener. Za svaki trening se moraš dobro pripremiti jer svima moraš prezentirati i objasniti da te razumiju. Meni je lako jer ja to već znam, ali kada to trebaš staviti na papir i učiti djecu, puno je teže.
 
Ovdje ste mjesec dana, kako vam se sviđa Zagreb, Hrvatska... ?
 
- Uživam u ovom gradu. Nekoliko smo puta bili na onom glavnom Trgu.
 
Trgu Bana Jelačića.
 
- Baš je cool mjesto. Lani sam živio u malom norveškom gradu za razliku od Zagreba koji je tako velik i može se puno toga vidjeti. Čuo sam da imate i predivnu obalu. Za sada je još nisam uspio posjetiti, ali definitivno hoću.
 
Ako ne prije, onda sigurno u rujnu od 14. do 16., kada Medvjede očekuje povijesni spektakl u pulskoj Areni gdje će odigrati dvije EBEL utakmice, protiv Olimpije i Vienne.
 
- To će biti pravo iskustvo i doživljaj. Nikada nisam igrao profesionalno utakmicu na otvorenom. Pogotovo ne u ljeti. Sumnjam da se itko od hokejaša može pohvaliti time. Sigurno će biti zabavno, tim više što će se igrati u tako posebnom povijesnom objektu kao što je amfiteatar. Bit će to cool vikend ne samo za nas igrače, nego i za sve ostale. Već sam svim svojim prijateljima i familiji ispričao za te utakmice. Nadam se da će nas poslužiti vrijeme i da ćemo uživati u tom jedinstvenom iskustvu.
 
Medveščak je sportski partner UNICEF-a i često sudjeluje u humanitarnim akcijama tijekom sezone. Spremni ste i za ''rad'' izvan leda?
 
- To je odlična stvar. U Kanadi smo na Halloween skupljali novac po kućama za UNICEF. Klubovi trebaju što više sudjelovati u humanitarnim akcijama i pomagati drugima jer to je dobro i za klub i za humanitarne organizacije.
 
Ivana Kolarić

Top